Plakanje, štucanje, zijevanje, ježenje kože dio su naše svakodnevnice otkada se sjećamo sebe i svijeta. Ali jeste li se ikada zapitali zašto nam se to događa i zbog čega naše tijelo reagira na ovaj način?
Plakanje, štucanje, zijevanje, ježenje kože – zbog čega se to događa?
- Plakanje – zašto plačemo?
- Štucanje – zašto štucamo?
- Zijevanje – zašto zijevamo?
- Ježenje kože – zašto nam se ježi koža?
Plakanje – zašto plačemo?
Za početak, nisu sve suze iste. Bazalne suze štite naše oči i održavaju ih vlažnima. Refleksne suze pojavljuju se kada su vaše oči iziritirane dimom, prašinom ili drugim stvarima. I onda – tu su emotivne suze. One se pojavljuju zbog tuge, boli, bijesa, jada, radosti, veselja i ljubavi.
Svi smo udarili malim nožnim prstom u komad namještaja, malo kome nisu krenule suze od boli. Moguće je da ćete od intenzivne boli zaista zaplakati, pogotovo ukoliko je ne možete olakšati – poput migrena, bubrežnih kamenaca, slomljenih kostiju, upaljenog zuba, poroda…
Doduše, plakanje vam može donijeti i malo olakšanje – studije pokazuju da tijelo tijekom plakanja oslobađa endorfine i oksitocin, a oni vam pomažu smanjiti stres prilikom fizičkih bolova. Drugim riječima, plakanje je ponašanje za smirivanje.
Plačemo i kako bismo procesirali naše emocije koje nas ponekad preplavljuju, plačemo iz empatije – svjedočimo nečijoj patnji, boli, veselju, ljubavi.
Svi plačemo s vremena na vrijeme, rijetki su oni koji nikada nisu prolili suzu. Plakanje je zdravo. Pripazite samo na pretjerano, nekontrolirano plakanje – ponekad ono može biti znak depresije, pogotovo ako se to događa češće nego obično bez nekog posebnog razloga.
Zašto nam se to događa tj. zašto nam baš suze teku zbog emocija – nitko zapravo ne zna točno zašto.
Štucanje – zašto štucamo?
Štucanje može biti iritantno, ali obično je kratkog vijeka. Međutim, postoje i kronične štucavice, a obilježavaju ih epizode štucanja koje traju više od 48 sati. Štucanje je refleks, i događa se prilikom kontrakcija mišića dijafragme – mišića tik ispod pluća.
Štucanje će se javiti od:
- obilnog obroka
- nagle promjene temperature
- uzbuđenja ili stresa
- gaziranih pića ili alkohola
- žvakaće gume
Uporna ili dugotrajna štucavica obično ima neki drugi uzrok:
- moždani udar
- meningitis
- tumor
- trauma glave
- multipla skleroza
i mnoge, mnoge druge uzroke.
Ukoliko štucanje ne prestanje niti nakon drugog dana obavezno se javite svome doktoru.
Kako zaustaviti štucanje
- probajte grgljati ledeno hladnu vodu – ona može smiriti iritaciju dijafragme
- probajte sisati led
- polako dišite u papirnatu vrećicu
- probajte zadržati dah
Ne postoji provjereni način za zaustavljanje štucanja. Ukoliko često štucate, probajte jesti manje obroke i smanjiti konzumaciju gaziranih pića i hrane koja napuhuje.
Zijevanje – zašto zijevamo?
Ne zijevamo samo mi – zijevaju i životinje, ali ne znamo točno zašto. Možda nas to razbuđuje, smanjuje tjeskobu ili hladi pregrijani mozak. Zarazno zijevanje je još misterioznije, a s nama ga dijele i vrlo društvene životinje.
Zijevane je refleks, ne zijevaju samo sisavci već i ptice, reptili i ribe. Ljudi počinju zijevati još u maternici, u 11. tjednu. Međutim, nemamo potrebu zijevati kada vidimo da drugi zijevaju sve dok nismo stari otprilike 5 godina.
Postoji nekoliko teorija o tome zašto zijevamo. Smatrmao da je zijevanje znak da smo umorni ili da nam je dosadno, pa se tu uklapa teorija da zijevamo kako bismo pustili što više kisika u krvotok i povećali budnost.
Međutim, zijevamo i kada se probudimo i prije nekih aktivnosti, pa to ide u prilog teoriji da nam zijevanje pomaže da se spremimo povećavajući protok krvi prema mozgu.
I još je jedna mogućnost, a ta je da zijevanje hladi mozak – regulacija temperature je ključna za fizičku spremnost, a kontrolira ju hipotalamus. Hipotalamus je odgovaran za proizvodnju adrenalina i kortizola, hormona koji povećavaju budnost i pomažu nam da se nosimo sa stresom.
Ova teorija može objasniti i zašto ljudi zijevaju kada se osjećaju tjeskobno. (I majmuni isto zijevaju kada se osjećaju tjeskobno.)
Ježenje kože – zašto nam se ježi koža?
Koža nam se naježi kada nas je strah, kad nam je hladno, kada smo u šoku, kada smo seksualno uzbuđeni ili kada nas jedostavno dotakne neka pjesma.
Ovo se dogodi kada se minijaturni mišić na dnu folikule stisne i uzrokuje da nam se dlačice podignu.
Međutim, što zapravo uzrokuje ovo stanje?
Iako ovo ježenje kože kod ljudi nema nikakvu funkciju, znanstvenici tvrde da životinje s krznom zapravo od ove pojave imaju koristi – zaštitu od hladnoće, a i kada se životinja nađe u opasnosti, dignuta dlaka joj pomaže da izgleda veće i prestraši predatore.
Uz plakanje, štucanje, zijevanje, ježenje kože imamo i:
Mioklonički trzaj
Znate ono kad ležite u krevetu i taman počnete tonuti u san, i odjednom se stresete kao da vas je stresla struja? Ovaj ludi fenomen je rezultat usporavanja vašeg disanja i usporavanja pulsa. Nevjerojatno je da naše tijelo te znakove tumači kao najavu skore smrti, pa vas pokušava spasiti tako što će vas stresti!
Smežurana koža
Ovo se događa kada se vaše tijelo susretne s povećanom vlažnosti – ono pretpostavlja da će vaš okoliš biti klizav. Koža se smežura kako bi vam se bilo lakše uhvatiti za glatke površine. Pametno, zar ne?
Pročitajte sljedeće:
Što naše oči govore kada lažemo i skrivamo emocije?
Najčešći mitovi o očima i očnom zdravlju
Kako su oči povezane s našom kralježnicom?
Zašto smo bolesni kada se mijenjaju godišnja doba?
